Moj profil
Ime i prezime:
Fedžad Forto
Korisničko ime:
fedzad
E-mail:
fortofedja@yahoo.com
Bliži se kraj godine i prilika je da bacimo pogled unatrag da vidimo da li je u 2009. kod nas bilo nešto što bi smo mogli nazvati historijskim, odnosno da li je bilo događaja koji će se urezati u kolektivnu svijest naroda.
[+]
Dok se 2009. primiče kraju, BiH je ponovo u utrci sa vremenom. Ovaj put država i entiteti moraju do Nove godine ispuniti uvjete koje je postavio Međunarodni monetarni fond da bi smo dobili drugu tranšu kredita koji bi nas bar privremeno spasio od finansijskog kolapsa. Najbolnije rezove mora izvršiti Federacija. Sigurno je da će se protesti brojne boračke i socijalno ugrožene populacije, kojima je u zlatno doba nakon uvođenja PDV-a davano (i još više obećavano) sve i svašta, nastaviti, a već se čuju i bukvalne objave rata Vladi Federacije. Sigurno nas očekuje burna 2010. godina. To je jedino što je sigurno.
[+]
Gotovo godinu dana pišem ovaj blog posvećen historijskim temama, a da se nisam ni dotakao onoga bez čega se historijska nauka ne može ni zamisliti: arhiva. Nekako neprimjetno za širu javnost, uz skromno medijsko praćenje, ove sedmice obilježen je 12. decembra, Dan arhiva i arhivskih radnika BiH. Naime, 12. decembra 1947. godine, rješenjem tadašnje Narodne vlade Republike BiH osnovan je Arhiv BiH čime je BiH dobila prvu modernu arhivsku ustanovu za čuvanje, zaštitu i stručnu obradu arhivske građe. Tradicija čuvanja i zaštite arhivske građe u BiH je, naravno, mnogo starija. Još su srednjovjekovni bosanski vladari imali posebno obrazovane osobe koje su sastavjale njihove isprave. Na najstarijoj nama poznatoj srednjovjekovnoj ispravi, Povelji Kulina-bana, taj kancelar se potpisao kao dijak.
[+]
Prema posljednjim informacijama koje su objavili bh. mediji, od gripe H1N1 umrla su još dva muškarca u Banjoj Luci i jedno dijete u Velikoj Kladuši. Kao da našoj nesretnoj zemlji nije dovoljno problema, u ljude se uvukao strah od nove pošasti poznate i kao svinjska gripa ili jednostavno “nova gripa”. Koliku ćemo cijenu platiti u ljudskim životima ostaje da se vidi i nadamo se da će biti što manja.
[+]
Različit odnos prema državi BiH najbolje pokazuje odnos prema prazniku kojim se obilježava obnova njene državnosti. Već “tradicionalno” 25. novembar obilježava se zvanično u Federaciji, a potpuno ignorira u Republici Srpskoj. Na jednoj strani svečane akademije, prijemi u državnim institutucijama, polaganja cvijeća na spomen obilježja antifašističkim borcima, a sa druge strane muk.
[+]
Dok je 21. novembra obilježavano 14 godina od parafiranja Daytonskog sporazuma, gotovo istovremeno su direktori sedam “institucija kulture od značaja za BiH”, koje su jedna od “kolateralnih šteta” Daytona, uputile dramatično otvoreno pismo najvišim domaćim i međunarodnim zvaničnicima, upozoravajući da bi njihova postratna agonija konačno mogla doći do gorkog kraja.
[+]
Historija se ponekad može na čudan način simbolički poigrati s ljudima. Istoga dana mogu se obilježavati tako različite stvari. Ako je svijet 9. novembra obilježavao 20. godišnjicu pada Berlinskog zida, morao se istovremeno prisjetiti i događaja od 9./10. novembra 1938. godine, tzv. Kristalne noći. Nacistički režim je i do tada provodio rigidnu antisemitsku politiku, ali bez jasne koncepcije šta u konačnici učiniti sa Jevrejima na području pod kontrolom Trećeg rajha. Ubistvo njemačkog diplomate u Parizu od strane jednog usamljenog jevrejskog pojedinca bilo je povod za “spontane” demonstracije širom Trećeg rajha koje su predstavljale uvod u najveći zločin u modernoj historiji – Holokaust. “Spontano” okupljeni demonstrani su te noći ubili više od 90 Jevreja, više od 200 sinagoga je uništeno i oko 7.000 jevrejskih radnji je opljačkano i uništeno. Između 25.000 i 30.000 ljudi je odvedeno u koncentracione logore.
[+]
Prošlo je tačno 20 godina od pada Berlinskog zida, najvećeg simbola hladnoratovskih podjela u Evropi i svijetu. Njegovim padom simbolično je označen kraj hladnog rata i ideloške podjele koja je oblježila svjetsku historiju nakon Drugog svjetskog rata.
[+]
Nakon što su joj 24. oktobra istekle dvije trećine jedanaestogodišnje zatvorske kazne zbog počinjenih ratnih zločina, na slobodi se našla nekadašnja predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić. O “kraljevskom” dočeku i slanju vladinog aviona nekome ko je osuđen za najteže zločine koji se mogu zamisliti već je dovoljno rečeno i teško se ima šta pametno dodati. Skrenuo bih pažnju samo na ukupni efekt rada Haškog tribunala, čija je funkcija, osim pravnog sankcioniranja najodgovornijih za najteže zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, trebalo da bude i neutralan doprinos utvrđivanju povijesne istine o ratu, te stvaranje osnova za međunacionalno pomirenje i normalizaciju života. Slučaj Plavšić je indikativan baš u tom smislu, jer je prilikom izricanja relativno blage presude od 11 godina zatvora sudija Richard May upravo naveo da je njeno priznanje zločina “važno za pomirenje u regionu”.
[+]
Da li će razgovori u bazi Butmir ostati upamćeni u historiji BiH kao novi Dayton, nemoguće je, naravno, sada predvidjeti. Svejedno, sama najava početka (zasad) neuspješnih razgovora izazvala je podsjećanje na razgovore vođene prije 14 godina u bazi američke avijacije Wright-Peterson u Daytonu, Ohio, pa su neki mediji unaprijed proglasili butmirske razgovore novim Daytonom. Elemenata za poređenje ova dva događaja svakako ima, ali razlike su očite.
[+]
Da li je potreban novi Bošnjački sabor i kakve bi poruke trebalo da donese jedna od tema o kojoj se ove godine dosta raspravljalo u medijima. Inicijatori sazivanja novog sabora iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca ukazuju na značaj aktualnog političkog trenutka u kojem se odlučuje o budućnosti države BiH, te na nepovjerenje prema bošnjačkoj političkoj eliti.
[+]
Kako će izgledati historija BiH prvih deceniju i po nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma? Za političku historiju svakako će biti relevatni izvori koje su sami političari i političke stranke ostavili svojim djelovanjem u parlamentima, vladama i drugim tijelima. Ekonomska historija će se vjerovatno baviti fenomenom dugotrajne “tranzicije i privatizacije”, tačnije prelaska sa državne na tržišnu ekonomiju, što je bio proces koji je omogućio pljačkanja bez presedana.
[+]
Da li se već u 18. stoljeću može govoriti o posebnom identitetu bosanskohercegovačkih muslimana, Bošnjaka, u smislu da već tu možemo tražiti početak stvaranja moderne bošnjačke nacije? Odgovor na ovo značajno pitanje dijelom možemo dobiti od prof. dr. Enesa Pelidije, koji je na nedavnoj konferenciji u Sarajevu posvećenoj identitetu BiH kroz historiju imao izlaganje „Kratak osvrt na identitet BiH u XVIII stoljeću“, u kojem je prezentirao stavove iznošene i ranije u njegovim radovima. Njegove rezultate trebamo uzeti u obzir tim više jer se radi o čovjeku neupitnog intelektualnog i moralnog integriteta, što, nažalost, nije čest slučaj u sumornom trenutku u kojem živimo, posebno kada su u pitanju radovi koji se dotiču „nacionalnih“ tema.
[+]
Kao što sam najavio u jednom od ranijih blogova, u Sarajevu je prošlog petka i subote, u sklopu obilježavanja 50. godišnjice Instituta za historiju Sarajevo, održana Međunarodna konferencija Identitet Bosne i Hercegovine kroz historiju. Budući da sam bio jedan od učesnika skupa i da sam saslušao većinu od tridesetak izlaganja domaćih i stranih historičara, moram priznati da sam bio pozitivno iznenađen onim što sam čuo. Ponajprije što organizatori na svečano otvaranje nisu pozvali nikakve političare (ili se ovi nisu odazvali, svejedno), pa smo bili lišeni kvazi patriotskih i patetičnih priča, ali još više širinom tema i činjenicom da učesnici pojam “identitet” nisu ograničili samo na politiku, naciju ili religiju. Naprotiv, veliki broj učesnika pojam “identitet” nije ograničio na takve stvari niti se upuštao u politiziranje, što je omogućilo da se sagleda svo bogatstvo historije BiH. Naravno, kao što reče jedan od najeminentnijih učesnika Konferencije, trebamo sačekati da se radovi objave u posebnom zborniku pa ćemo tek tada, na miru, moći da realno procijenimo njihovu vrijednost.
[+]
Sve su prilike da ću uskoro početi vjerovati u neke od teorija Semira Osmanagića, jer se u Visokom zaista događaju „čudne“ stvari. Nakon što su misteriozno, u dva navrata, na divljački način uništeni ostaci Kraljevskog grada Visoki koje su otkrili arheolozi Zemaljskog muzeja, policija i drugi nadležni nikako nisu uspjeli ući u trag ovim misterioznim počiniteljima. Ili je Visoko veliko kao New York, pa lokalne snage za provođenje zakona ne mogu naići ni na kakav trag ili zaista Visočka dolina isijava neke misteriozne zrake koje su ostavili drevni Atlantiđani koji su komunicirali sa sazvježđem Plejada.
[+]
Krvavi raspad nekada zajedničke države predmet je velikog broja knjiga različitog profila. Većina se, međutim, bavi vremenom koje je neposredno prethodilo ratnoj drami u kojoj su ubijene stotine hiljada ljudi, još više protjerano iz svojih domova, a metrijalnu štetu vjerovatno niko nikada neće precizno izračunati.
[+]
Ako ste kojim slučajem Bošnjak, a posljednjih pet-šest godina ste intenzivno po našim medijima čitali/slušali razne političare, kvazi intelektualce, novinare i druge kako raspravljaju na temu identiteta i historije Bošnjaka i države BiH, kakvu bi ste sliku dobili o narodu kojem pripadate?
[+]
Nije baš veliki broj država koje se mogu pohvaliti da je njihov najstariji poznati državni dokument star 820 godina, kao što je slučaj sa Poveljom Kulina bana, napisanom 29. augusta 1189. godine. Ovim dokumentom bosanski vladar ban Kulin dopušta Dubrovčanima potpuno slobodno trgovanje na svom teritoriju. Povelja Kulina bana prvi je diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, odnosno bosančicom. Historijska vrijednost Povelje za historiju srednjovjekovne bosanske države je nemjerljiva, ali je Povelja, nažalost, u našem vremenu postala jedan od najčešćih motiva za najrazličitija pretjerivanja radi isticanja vlastite državotvornosti, dok sa druge strane nikad nisu ni prestala svojatanja Povelje iz susjednih država.
[+]
Uspomene koje svaki čovjek ima o nekom periodu često mogu biti u oštroj suprotnosti sa rezultatima koje prezentira historija, bez obzira bila ona naučno utemeljena ili ne. Takav slučaj je i sa uspomenama koje ima većina iz moje generacije koja je odrastala u Sarajevu 1970-ih i 1980-ih godina prošlog stoljeća.
[+]
Vijest da je Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) ponovo izašao iz štampe nakon duže pauze i to u doba ekonomske krize svakako je vijest značajna sama po sebi, jer se radi o najstarijem naučnom časpopisu u BiH. Novi broj Glasnika najvećim dijelom posvećen je arheološkim istraživanjima na neolitskom lokalitetu Okolište kod Visokog, na kojem su od 2002. do 2008. godine vršena multidisciplinarna istraživanja kako bi se dobila jasna slika o organizaciji naselja i prirodnim arheoresursima u kasnom neolitu centralne Bosne.
[+]
“Mislio sam da o Staljinu ne mogu doznati ništa novo, ali bio sam u krivu”, napisao je Henry Kissinger o knjizi “Staljin: Na dvoru crvenog cara” britanskog autora Simona Sebaga Montefiorea. Bez obzira šta mislili o Kissingerovom liku i djelu njegova konstatacija je tačna. Iako na ovoj ekonomskoj krizi nije svima jednostavno dati više od 60 KM za knjigu o Staljinu, ova vrijedi svakog pfeninga.
[+]
Na ovom blogu već sam načeo temu života u bivšoj Jugoslaviji. Zanimljiv rad “Tehnika narodu! Trajna dobra, potrošnja i slobodno vrijeme u socijalističkoj Hrvatskoj” napisao je Igor Duda sa Filozofskog fakulteta u Puli. Iako se rad odnosi samo na Hrvatsku, rezultati do kojih je došao ovaj autor svakako se mogu primijeniti na cijelu nekadašnju zajedničku državu.
[+]
Dok je svijet obilježavao 40. godišnjicu prvog čovjekovog spuštanja na Mjesec, građani BiH, barem oni osuđeni na posjedovanje bh. pasoša, nalazili su se u stanju šoka nakon odluke Evropske komisije da BiH ne dobije zeleno svjetlo za ukidanje rigidnog viznog režima sa zemljama Evropske unije.
[+]
Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici nije prošlo bez incidenata. Posebnu pažnju privukle su otvorene provokacije onih koji sebe nazivaju četnici, što je sa druge strane izazvalo lavinu reakcija i pozive da se rad ovakvih udruženja zabrani jer se radi o fašističkim organizacijama. [+]
Može li iko progovoriti još koju riječ u vezi sa Srebrenicom a da ima smisla? Na osnovu DNK izvještaja, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) navodi da je oko 8.100 osoba nestalo tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine. ICMP je testiranjem DNK u identifikacijske svrhe utvrdila identitete 6.186 osoba nestalih tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine.
[+]
Politička historija BiH u 20. stoljeću, a posebno Bošnjaka, nezamisliva je bez Mehmeda Spahe, neospornog lidera bh. muslimana u periodu između dva svjetska rata. Nova saznanja o Spahi možemo dobiti iz knjige “Mehmed Spaho - Politička biografija” doc. dr. Husnije Kamberovića promovirane prošle sedmice u Sarajevu.
[+]
Nažalost, područje Srebrenice vječno će ostati upamćeno kao mjesto najstrašnijeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ni danas potraga za ostacima žrtava genocida nije završena. Uskoro će i 11. jula, kada ćemo još jednom imati priliku da odamo počast žrtvama nečovječnosti i bezumlja.
Područje Srebrenice, međutim, u povijesti, konkretno u doba Rimskog carstva, bilo je mjesto visoko razvijene kulture. To su potvrdila arheološka istraživanja mr. Mirka Babića u Skelanima u oktobru prošle godine. Mali dio pokretnih nalaza postavljen je trenutno na izložbi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, zajedno sa fotografijama niza spektakularnih otkrića do kojih je došao tim mr. Babića, prije rata kustosa u Zemaljskom muzeju.
[+]
Da li je vrijeme socijalističke Jugoslavije bilo zlatno doba ovih
prostora ili su nekada bratski narodi samo izgubili korak sa razvijenom
Evropom? Koliko u stvari nove generacije uopće znaju o životu u
socijalističkoj Jugoslaviji, odnosno koliko su njihovi stavovi rezultat
sjećanja njihovih razočaranih roditelja, čiji su snovi raspršeni u
ratu, a koji su se nakon rata najčešće našli u veoma brojnoj grupi koja
se eufemistički naziva “žrtvama tranzicije”? Da bi se dobio pravi
odgovor potrebna su, naravno, sistematska istraživanja na polju
socijalne historije i historije svakodnevnice. Nažalost, kod nas ovakvi
radovi često prolaze nezapaženo od strane medija i javnosti općenito,
koje još uvijek više zanima politička historija kojom se prečesto bave
oni koji za to niti su stručni niti su poduzeli odgovarajuća
istraživanja.
[+]
Od Bitke na Sutjesci prošlo je tačno 66 godina, a jučerašnja svečanost na Spomen obilježju na Tjentištu, kojoj je prisustvovao i jedan član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, pokazuje da još nije zaboravljano ono što je Tito svojevremeno nazvao “najboljim mjestom u koje će naši narodi uvijek s ponosom gledati i podsjećati se koliko je skupo koštalo ovo što je stvoreno”.
[+]
“Smrt Jevrejima” napisano je nedavno na zidu Jevrejskog kulturnog centra u Doboju, a usput, na obližnjem ugostiteljskom objektu u vlasništvu Bošnjaka, i “Smrt balijama”. Spomenik žrtvama fašizma na Vracama osvanuo je 6. aprila, na Dan oslobođenja Sarajeva, “ukrašen” kukastim krstom, natpisom “White Power” (bijela moć), te imenom srpske nacističke grupacije iz II svjetskog rata Stroj, čiji je vođa bio Dimitrije Ljotić.
[+]
“Barca” je ponovo, po treći put, klupski prvak Evrope u fudbalu. Prošle srijede bili smo svjedoci trijumfa španskog prvaka nad dosadašnjim evropskim šampionom Manchester Unitedom. Bio je to trijumf napadačkog fudbala u izvedbi pravih majstora, koji je ovom timu osigurao simpatije širom svijeta.
[+]
Kakva je to država koja godinama zanemaruje svoj najvažniji muzej? Štaviše, kakva je to država koja ne samo da nije u stanju riješiti pravni status svog najvažnijeg muzeja, već se dio njenih zvaničnika priključivao u omalovažavanju stručnjaka, namjerno sabotirao rješavanje problema, puštao da se muzej zatvara zbog hladnoće i drugo? Odgovor može biti samo jedan – današnja Bosna i Hercegovina.
[+]
Bosnu i Hercegovinu je nakon rata posjetio veliki broj svjetskih državnika, ličnosti iz svijeta kulture, zabave, stvarnih i lažnih boraca za ljudska prava. Međutim, teško da je ijedna posjeta u proteklih trinaest i po godina od završetka rata imala veću simboliku od prošlosedmične posjete sina slavnog američkog borca za građanska prava Martina Luthera Kinga, Martina Luthera Kinga III.
[+]
Grupa poslanika Stranke za BiH u državnom parlamentu ponovo je prošle sedmice pokrenula inicijativu za donošenje zakona kojim bi se kao krivično djelo tretiralo negiranje Holokausta, genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Za razliku od nekih prethodnih pokušaja, kada se predlagao potpuno novi zakon, ovaj put se radi o izmjenama postojećeg Krivičnog zakona BiH. Predlagači zakona predviđaju zatvorske kazne od šest mjeseci do tri godine.
[+]
U septembru ove godine navršit će se tačno 2.000 godina od završetka prvog velikog i historijski dokumentiranog rata na prostorima zapadnog Balkana, uključujući cijeli prostor današnje Bosne i Hercegovine – velikog ilirskog rata, odnosno ustanka ilirskih plemena protiv rimske vlasti. Krvavi trogodišnji rat je označio i konačni ulazak područja zapadnog Balkana u historijsko doba, ali je imao i veliki značaj po budući razvitak rimske imperije.
[+]
Prošle su 64 godine od završetka Drugog vjetskog rata i skoro 14 godina od završtka ratova koji su pratili raspad Jugoslavije, ali ni protok godina nije učinio da se konačno razumno priđe jednoj od najtamnijih strana historije ovih prostora – koncentracionom logoru Jasenovac. Budući da je 22. aprila obilježavana godišnjica proboja posljednje grupe zatočenika, kojih se spasilo 107, te još 11 iz logora Kožara, bila je to prilika da se ponovo rasplamsa stara borba oko toga koliko je stvarno žrtava ubijeno u ovom logoru.
[+]
Zahvaljujući Ministarstvu prometa i komunikacija BiH došlo je do višemjesečne odgode jednog od najvažnijih arheoloških projekata u BiH. Iako mi je bila namjera ovaj put predstaviti novi broj Godišnjaka Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH, čije je izlaženje u uvjetima ekonomske krize i jadnog odnosa bh. vlasti prema nauci i kulturi, podvig sam po sebi, za oko mi je zapeo Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja koji je objavljen u Godišnjaku.
[+]
Pred nama je, tako najavljuju iz Fondacije Piramida Sunca, još jedna “istraživačka sezona”, koja službeno počinje za vikend općenarodnom manifestacijom u Visokom pod nazivom “Srcem za piramide”.
[+]
Filozofski fakultet u Sarajevu bio je prošle sedmice domaćin velikog naučnog skupa “Bosna i Hecegovina u okviru Austro-Ugarske 1878.-1918. godine". Ovakvi naučni skupovi, a ovaj je okupio 37 istraživača iz BiH, Hrvatske, Mađarske, Njemačke i Češke Republike, rijetki su u našoj zemlji, posebno ako imamo u vidu da su zbog recesije znatno skresana sredstva za kulturu i nauku, što znatno otežava bavljenje bilo kakvim naučnim radom, posebno organizaciju skupova ovog tipa.
[+]
Pred našom historiografijom stoji veliki zadatak istraživanja perioda koji je prethodio krvavom raspadu bivše zajedničke države. Veliki korak u tom smjeru nedavno je učinio mladi stručni saradnik Instituta za istoriju Sarajevo Admir Mulaosmanović koji je obavio veliko istraživanje o jednom od najvažnijih događaja u godinama pred rat – aferi Agrokomerc.
[+]
Da Internet osim za zabavu, može biti koristan historičarima pokazuje i stranica www.archive.org, na kojoj se može naći dosta zanimljivih knjiga i prvorazrednih izvora, koji su do sada bili slabije poznati i našoj stručnoj javnosti
[+]
Nije ništa novo reći da ekonomske krize znaju dovesti do velikih političkih zaokreta. Mase gladnih često su kroz povijest bile pokretači raznih revolucionarnih promjena. Međutim, suočeni sa današnjom ekonomskom krizom, ne smijemo smetnuti s uma kako veliki ekonomski poremećaji znaju na površinu izbaciti demagoge sposobne da mobiliziraju mase sljedbenika propagirajući ekstremni nacionalizam. Slučaj velike ekonomske krize u Njemačkoj 1929.-1933. godine i uspon nacionalsocijalista Adolfa Hitlera na vlast trebaju i danas da služe kao opomena.
[+]
Svijet je ponovo suočen sa ekonomskom krizom ogromnih razmjera i nepredvidivih posljedica.
[+]
Još nekoliko skica povodom predstojeće izložbe litografija “Skice za Guernicu”.
[+]
Hoće li njegove greške ostati ispod razine njegovih doprinosa narodima na ovim prostorima?
[+]
Odnos prema prošlosti u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, uključujući BiH, opterećen je nizom problema. Za razliku od ostalih zemalja u tranziciji koje su nakon pada komunizma bile suočene manje-više jedino sa izazovom ispravljanja devijacija nastalih komunističkom inetrpretacijom prošlosti, ratovi na prostoru bivše SFRJ pretvorili su historiju (ako je shvatimo ne usko kao nauku koja ima svoj utvrđen skup pravila, nego kao svakakvo i svačije bavljenje prošlošću) u sluškinju politike i novih vladajućih nacionalnih elita.
[+]